Posjetite

Udruga Zamisli je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge




Za sadržaj objavljen na ovim stranicama je isključivo odgovorna Udruga Zamisli i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.


logo poywq

logo logbook

Tražilica

Politika i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Udruga Zamisli kao suorganizator sudjelovala je na Okruglom stolu o učinkovitosti politike u zapošljavanju osoba s invaliditetom, na kojem su iznesena mnoga osobna iskustva suočavanja sa (ne)zaposlenošću. "Namjera ove Vlade", istaknuo je Marko Pavić, državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, "je osobama s invaliditetom omogućiti uključivanje na otvoreno tržište rada i aktivan doprinos u životu zajednice".

Istaknuto je da je profesionalna rehabilitacija uvijek u prednosti ispred umirovljenja osoba s invaliditetom. Unatoč pravu prednosti pri zapošljavanju, osobe s invaliditetom imaju poteškoća na otvorenom tršištu rada, jer se poslodavci boje hoće li njihovi zaposlenici posao obavljati na zadovoljavajući način. Osim tog veliki je problem nekvalificiranost samih osoba s invaliditetom za otvorena radna mjesta, kao i niska razina obrazovanja u toj populaciji. Zbog toga poslodavci često plaćaju naknade, umjesto da pruže priliku osobi s invaliditetom.

Sagledavajući stvari na ovakav način, mogao bi se steći dojam da samozapošljavanjem osobe s invaliditetom svladavaju najveću prepreku, no prava avantura tek počinje. Poduzetnik Nikola Ristić upozorio je kako su poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom značajno smanjeni otkad njihov iznos ne ovisi o visini plaće zaposlenika. Poduzetnica Albina Žnidar istaknula je da se na samozaposlene osobe s invaliditetom odnose svi obvezujući propisi i sve su obveze jasno definirane, dok prava samozaposlenih osoba s invaliditetom dosadašnji zakonodavac uopće ne prepoznaje. Kako bi nam približila situaciju kao primjer je iznijela odredbu da trenutno najniža plaća direktora u tvrtci mora iznositi 7 tisuća kuna, dok su poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditeotm vezani uz minimalnu osonovicu, a samozaposlene oobe s invaliditetom su ujedno i direktori čiji iznos plaće ne utječe u visinu poticaja.
Iako je trenutno 18 tisuća zaposlenih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, situacija bi mogla i trebala biti značajno bolja. Jedan od mogućih načina za poboljšanje iznijela je Svjetlana Marijon, predsjednica udruge Zamisli. Predložila je stavljanje udruga koje zapošljavaju osobe s invaliditetom u zasebnu kategoriju u odnosu na ostale poslodavce na tržištu rada, s obzirom da udruge ovise o dinamici financirnja zaposlenika kroz aktivnosti projekata koji su im namijenjeni. Svaka udruga koja, u današnjem društvu i Hrvatskoj stvarnosti, uspije održati zaposlenost osobe s invaliditetom duže od tri godine bez prekida, zaslužuje pravo posebne kategorije. Dosadašnje zakonodavstvo udruge stavlja u kategoiju poduzetnika, što nikako ne bi smjelo biti tako i nužne su promjene.
Govoreći o dijelu odgovornosti koje u zapošljivosti imaju same osobe s invaliditetom, Nikola Glibo, predsjednik Centra UP2Date, upozorio je kako treba postojati svjest o tome da osobe s invaliditetom imaju vrline i mane kao svi ostali zaposlenici. Saborska zastupnica Ljubica Lukačić u tom je smislu nadodala kako nažalost "neke osobe invaliditet koriste kao opravdanje za svoju lijenost". Ovakvih primjera uvijek ima, ali pozitivnih ima i treba biti još mnogo više. Zato osobama s invaliditetom treba osigurati razumnu prilagodbu, koja će im pomoći da preuzmu odgovornost i daju svoj doprinos na radnom mjestu, u skladu sa svojim mogućnostima. Saborski zastupnik Marko Sladoljev istaknuo da nužan preduvjet za zapošljavanje jest kvalitetno obrazovanje osoba s invaliditetom kojima treba osigurati asistenta u nastavi (ako je on potreban), ali kao pomoć koja doprinosi aktivnom sudjelovanju u nastavi, a ne kao "dadilje" koje će obavljati zadatke umjesto učenika s teškoćama u razvoju. Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Mira Pekeč Knežević, istaknula je kako se treba boriti da osobe s invaliditetom kroz obrazovanje steknu kompetencije. No, to je tek prvi korak, jer bez radnog asistenta mnoge osobe s invaliditetom ne mogu biti učinkoviti zaposlenici. Lara Grojzdek na svom primjeru pojasnila kako asistent na poslu treba biti osiguran kao "tehnička" podrška, koja će njoj omogućiti da primjenjuje stečeno znanje i obavlja posao pedagoga na svom budućem radnom mjestu.
Kompetencije stečene tijekom obrazovanja osnažit će osobe s invaliditetom za ostvarivanje svog potencijala, sukladno željama i mogućnostima. Uz osiguranu podršku, zaposlenici s invaliditetom svojim će pozitivnim primjerom doprinijeti smanjenju pretjeranog opreza poslodavaca. Učinkovito zapošljavanje osoba s invaliditetom postat će korak na putu ka njihovu ravnopravnom sudjelovanju u svim sferama društva.
Autorica: Ivona Šeparović