Mladi zagrepčani, koji sudjeluju u projektu „Kreativna reakcija za nenasilje“, napisali su svoja mišljenja o važnosti tolerancije kako bi obilježili Međunarodni dan tolerancije. Kratke tekstove koje su pripremili u možete vidjeti u nastavku.
Projekt je sufinanciran sredstvima iz proračuna Grada Zagreba
„Različiti, a zajedno“
Živimo u vremenu kad je sve dostupno — različite kulture, jezici, stilovi, ideje. Internet nas spaja, ali nas i često dijeli. Vidimo kako ljudi lako „eksplodiraju“ u komentarima, vrijeđaju one koji misle drugačije. I tu zapravo dolazimo do ključne stvari: tolerancije. Tolerancija znači da znaš stati, udahnuti i reći: „Ok, ne moram se složiti s tobom, ali poštujem tvoje mišljenje.“ To je ono što čini razliku između zrele osobe i nekog ko samo reaguje impulzivno.
Bez tolerancije, ne bi bilo ni prijateljstva ni zajedništva. Svi bismo se razdvajali u male grupe koje ne žele čuti druge. A realno, svijet je već dovoljno podijeljen.
Tolerancija ne znači da trebaš prihvatiti nepravdu ili mržnju. Naprotiv — znači da znaš razlikovati neslaganje od netrpeljivosti. Možeš ne dijeliti nečiji stav, ali to ne znači da imaš pravo ponižavati ga.
Najbolje od svega? Kad naučiš biti tolerantan, tvoj život postaje mirniji. Manje se živciraš, više razumiješ ljude i lakše pronalaziš zajednički jezik. I to je nešto što ti niko ne može oduzeti.
Na kraju, svi mi želimo isto: biti prihvaćeni. A ako želimo da nas drugi poštuju, moramo i mi pokazati isto prema njima.
K.S., M.S., M.S.
„Tolerancija – supermoć za 21. stoljeće“
Tolerancija je sposobnost da ostaneš smiren i otvoren prema drugima, čak i kad ti nije lako. Kad vidiš nekoga tko izgleda drugačije, misli drugačije ili vjeruje u nešto što ti ne razumiješ — i umjesto da osuđuješ, ti odlučiš saslušati. To je prava moć.
U svijetu koji je sve više povezan, ali i pun nesporazuma, tolerancija je kao zaštitni štit. Ona ti pomaže da izbjegneš nepotrebne sukobe, da naučiš nešto novo i da rasteš kao osoba.
Ljudi koji su tolerantni obično su sretniji, jer ne troše energiju na mržnju. Oni razumiju da različitost nije prijetnja, nego prilika da svijet bude zanimljiviji.
Naravno, biti tolerantan ne znači sve prihvaćati bez razmišljanja. Ima stvari koje treba jasno odbaciti – nasilje, nepravdu, diskriminaciju. Ali kad se radi o razlikama u mišljenju, stilu života ili kulturi, tada tolerancija pokazuje da si zreo i hrabar.
Zato, ako želiš imati stvarnu supermoć, ne traži je u stripovima – razvijaj toleranciju. Jer ona mijenja svijet, korak po korak. I počinje baš od sebe.
T.S., M.M., M.V.
„Biti tolerantan znači biti svoj – ali i pustiti druge da budu svoji“
Tolerancija se često spominje kao neka „moralna lekcija“, ali u stvarnosti je puno više od toga. To je vještina koja ti stvarno olakšava život. Kad naučiš biti tolerantan, naučiš i kako da živiš opuštenije — jer te ne živcira svaka sitnica koja ti nije po volji kod drugih ljudi.
Pogledaj oko sebe. Svi smo različiti — neko nosi šarene hlače, neko voli tišinu, neko ne prestaje pričati. Neko vjeruje u Boga, neko ne. Neko voli učiti, neko više voli raditi rukama. I to je skroz okej. Kad bi svi bili isti, bilo bi kao da živiš u igrici gdje postoji samo jedan lik i jedna mapa — dosadno i bez smisla.
Tolerancija znači razumijeti da svijet ne mora izgledati po tvojoj mjeri. I to ne zato što si slab, nego zato što si dovoljno pametan da znaš kako ljudi imaju različite priče i razloge za ono što jesu.
Ponekad nije lako biti tolerantan — pogotovo kad se susretneš s nečim što ti je strano ili kad neko ima mišljenje koje te živcira. Ali baš tada je važno zastati i razmisliti: „Zašto mi ovo toliko smeta?“ Možda se iza toga krije prilika za naučiti nešto novo.
Kad pokažeš toleranciju, ne samo da pomažeš drugima da se osjećaju prihvaćeno, nego i sebi daješ prostor da rasteš. Jer tek kad prestanemo gledati razlike kao prepreke, možemo ih vidjeti kao prilike — da upoznamo, razumijemo i poštujemo jedni druge.
Na kraju krajeva, tolerancija ne znači da se moraš slagati sa svima. Znači samo da daješ drugima pravo da budu ono što jesu, isto kao što i ti želiš to pravo za sebe. A to je, realno, jedini način da svijet bude i barem malo bolji.
M.Š., N.Z., L.B.
